Hrvatsko odlagalište na Trgovskoj gori?

Preispitati odluku Hrvatske o odlagalištu na Trgovskoj gori

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić apelovala je da učesnici konferencije o sprovođenju ESPOO konvencije i SEA protokola u Ženevi utiču na preispitivanje odluke Hrvatske u pogledu odabira lokaliteta Trgovska gora za odlagalište radioaktivnog otpada.

• Sama činjenica da je Sekretarijat konvencije, pored niza prekograničnih problema među zemljama članicama, ovaj slučaj uvrstio u dnevni red, daje nam za pravo da očekujemo i međunarodnu pomoć i posredovanje u mirnom rješavanju ove situacije – rekla je Golićeva Srni.

Ona je naglasila da je, kao nadležni organ za sprovođenje ESPOO konvencije i SEA protokola za BiH, upoznala učesnike konferencije u Ženevi o hrvatskoj primjeni ESPOO konvencije i Protokola SEA prema BiH prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata u vezi sa potencijalnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.

Hrvatska je još 2014. godine donijela Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, iz koje je proizašla obaveza izrade Nacionalnog programa sprovođenja Strategije kojim se utvrđuje okvir za uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i da je u toku 2015. godine Hrvatska počela aktivnosti na odabiru lokacije za izgradnju odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti.

• S obzirom na odabir lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada, utvrđeno da je riječ o projektu sa mogućim značajnim prekograničnim uticajem na životnu sredinu, što podrazumijeva obavještavanje pogođene strane, te upoznala učesnike konferencije o razlozima na kojima se temelji činjenica o mogućem značajnom uticaju na životnu sredinu BiH –  rekla je Golićeva. Lokacija Trgovska gora nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH i naseljenim područjem sa oko 230.000 stanovnika, a lokacija je bogata vodotokovima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijeci Uni i vodotoci koji se koriste za piće i u domaćinstvu, navodnjavanje zemljišta i turističke sadržaje, te da je područje Trgovske gore vodopropusno, sa lošim seizmološkim karakteristikama – istakla je Golićeva.

Hrvatska nije obavještavala nadležne institucije u BiH o sprovedenim postupcima u toku 2014. i 2015. godine, i Golićeva je inicirala cijeli niz aktivnosti kako bi se BiH uključila u postupak konsultacija. Ona je naglasila da je nepostupanje Hrvatske po članu 10 Protokola o strateškoj procjeni rezultiralo usvajanjem odluka svih nivoa vlasti u BiH o protivljenju izgradnji ovog odlagališta na Trgovskoj gori.

Prema njenim riječima, Hrvatska je tek u drugoj polovini februara ove godine dostavila obavještenje o započetom postupku Strateške procjene Nacionalnog programa sprovođenja Strategije, a BiH se izjasnila da kao “pogođena strana” želi učestvovati u postupku.

• Činjenica da je riječ o lokaciji u neposrednoj blizini granice sa BiH, koja pri tom nema nuklearnu elektranu i nema vlastitog otpadnog istrošenog goriva, ovakvu odluku Hrvatske čini posebno neprihvatljivom, tim prije što nije poznato da je sličan slučaj zabilježen bilo gdje u svijetu – istakla je Golićeva. Ona je dodala da radi rješavanja ovog problema nadležne institucije zadužene za predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima treba i formalno da se obrate Odboru za implementaciju pri ESPOO konvenciji u Ženevi, kao jedinom tijelu koje je nadležno da izvrši procjenu i analizu hrvatske primjene Konvencije i SEA Protokola.

Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, tvrdi da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja.

• Ako dođe do nerazumijevanja o primjeni konvencije, strane treba da dogovorno traže rješenje, ako dogovora nema, pravdu ćemo potražiti pred Međunarodnim sudom pravde – istakla je Golićeva.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao nadležni organ za sprovođenje ESPOO konvencije i SEA protokola za BiH, od 11. do 15. aprila učestvuje na konferenciji strana konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu i Protokola o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, koja se održava u Palati nacija u Ženevi, pod pokroviteljstvom UN. Osim Golićeve, u delegaciji su pomoćnik ministra za ekologiju Svjetlana Radusin i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović.

Izvor: Energetika.ba / SRNA