Piralen van upotrebe

Moderno društvo odavno se suočava sa opasnim otpadom i njegovim neadekvatni upravljanjem, koje predstavlja stalnu opasnost za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zbog toga je nužno da se ciljevi dugoročne politike „Elektroprivrede Srbije“ usklade sa ciljevima zaštite životne sredine. Kako bi se poslovanje uskladilo sa evropskim standardima, domaćom i međunarodnom regulativom u oblasti zaštite životne sredine, energetska oprema u Srbiji sa PCB uljem (polihlorovani bifenili – piralen) mora da se isključi iz dalje upotrebe.

Takav je i projekat rešavanja problema električnih uređaja punjenih PCB uljima u energetskom sektoru, čija je realizacija počela u Privrednom društvu „Drinsko-Limske HE“. Korišćenje piralena u električnoj opremi datira od kasnih 70-tih godina, a u upotrebu je uveden zbog svojih veoma dobrih izolacionioh svojstava – ima visoku tačku paljenja i ne provodi struju. Ali druge osobine vezane za toksičnost dovele su do zabrane njegove dalje upotrebe.

  • Zakon je veoma strog i nalaže da sva PCB oprema mora da se dekontaminira prema Stokholmskoj konvenciji, a Institut „Nikola Tesla“ u svemu tome vidi način da pomogne EPS-u u rešavanju problema. Bili smo angažovani na izradi studije, pregledali smo i napravili inventar opreme punjene PCB i mineralnim uljima koja su u međuvremenu kontaminirana piralenom – kaže Jelena Lukić, rukovodilac hemijske laboratorije za ispitivanje ulja Instituta „Nikola Tesla“. – Rezultati govore da u Srbiji još ima takvih uređaja. Nakon uzimanja uzoraka iz transformatora (uključujući i one koji su van upotrebe i u rezervi), započeli smo dekontaminaciju uređaja u kojima je utvrđeno prisustvo do 0,1 od- sto PCB, tj. piralena. Na taj način, PCB se u procesima hemijske konverzije – dehalogenizacije razgrađuje, nema ga više u ulju i to je suština ovog projekta koji se izvodi u HE „Bajina Bašta“.

Nakon obrade ulja, u ostatku od procesa ostaje neorganski hlor koji nije toksičan. Transformatorsko ulje više nema PCB, tj. ima ga ispod granica koje zakon definiše kao dozvoljene i takvo ulje može da se vrati u transformator koji više nije kontaminiran i opasan po okolinu.

  • Proces je razvijan od 2009. godine u Institutu „Nikola Tesla“, najpre u laboratorijskim uslovima, dobijeni su dobri rezultati, a dalje se razvijao u saradnji sa Tehnološko-metalurškim fakultetom iz Beograda. Institut ima postrojenje koje se koristi za obradu ulja koja su kontaminirana piralenom metodom dehalogenizacije i to postrojenje se koristi za jedinice manjih snaga i napona, koje imaju manju količinu ulja, poput transformatora u HE „Bajina Bašta“. Za velike jedinice u pripremi je postrojenje koje će moći da obradi veće količine ulja – istakla je Jelena Lukić. – Od ukupno ispitanih transformatora u EPS-u, oko deset odsto je kontaminirano tokom eksploatacije, a čisto piralenskih je svega dvadesetak.

Proces dekontaminacije PCB ulja ima nekoliko važnih aspekata. Jedan od njih je da transformator koji je kontaminiran, nakon ovog procesa, to više nije i može da nastavi da radi dalje. Sam proces je ekološki, jer se PCB hemijski razgrađuje, u ostatku više ne postoji u tom obliku i ne tretira se kao opasan, već kao običan otpad. Proces regeneriše ulje koje je ostarilo tokom pogona, postaje visoko kvalitetno, praktično revitalizovano ulje. A kada transformator izađe iz pogona, završi svoj životni vek i postane otpad, kada je dekontaminiran, njegova vrednost može da se unovči kroz prodaju gvožđa i bakra. Nema ni troškova koje bi izazvao prekogranični izvoz otpada u slučaju da proces dekontaminacije nije urađen.

Odobrena tri projekta

Božidar Janićijević, glavni inženjer za integrisano praćenje industrijskog otpada u EPS-u, ističe da je Srbija konkurisala kod IPA fondova koji obezbeđuju sredstva za zaštitu životne sredine. Odobrena su tri projekta, među kojima je i ovaj sa Institutom „Nikola Tesla“. Kako je najavio Janićijević, projekat će trajati do oktobra 2013. i primeniće se u svim PD. Cilj je da se identifikacijom i izradom inventara izradi strategija EPS-a u rešavanju povlačenja iz upotrebe uređaja punjenih PCB na najpovoljniji način, domaćim tehnologijama, uz uslov da se time ne ugrozi rad pojedinih objekata i postrojenja i EPS-a u celini.

J. PETKOVIĆ

Izvor :  časopis kWh

You may also like...