Zaštićena područja za prirodu i ljude
WWF Adria je započela projekаt pod nazivom „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. Тokom sledeće četiri godine WWF će u regionu Dinarskog luka raditi sa donosiocima odluka na unapređenju zaštite prirode, argumentovano tražeći da se sve vrednosti koje donose ekosistemi uključe u razvojne strategije Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Albanije i *Kosova.
Kao relevantan sagovornik, WWF će upotrebiti socijalne i ekonomske dobrobiti zaštićenih područja kojima se dobro upravlja, prikupiti podatke i informacije potrebne za odlučivanje i podsetiti donosioce odluka na obaveze iz dokumenta „Velika pobeda za Dinarski luk“, koji su usvojili 2013. godine.
- Projekat ima dva glavna cilja, prvi je da upravljače zaštićenih područja poveže sа lokalnom zajednicom i da se lokalna zajednica uključi u procese donošenja odluka u zaštićenim područjimа. Očekujemo da će se kroz program izgraditi jaka podrška u lokalnim zajednicama za uticaj na donošenje i sprovođenje zakona i omogućiti uključivanje lokalnih iskustava u nacionalne politike. Takođe, želimo da postignemo da se u zaštićenim područjima, razvije održiva turistička ponuda – izjavio je Leon Kebe, menadžer projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude”.
WWF će identifikovati sektore i ključne donisoce odluka, uključujući poslovni sektor, i sa njima će se razviti saradnja. WWF i partneri imaju argumente koji će pokazati ulogu parkova i važnost usluga njihovih ekosistema za razvoj privrede u zemljama u regionu. Primeri dobre prakse iz svetskih zaštićenih područja koje WWF ima poslužiće kao inspiracija.
- Zaštićena područja kojima se dobro upravlja obezbeđuju višestruke održive dobrobiti širom Dinarskog luka. Potrebno je investirati u prirodni kapital, resursi zaštićenih područja, ako se njima adekvatno upravlja i održivo se koriste, mogu da obezbede zaradu daleko veću od nivoa investicije. Nažalost, upravljanje zaštićenim područjima nije uvek u adekvatnoj meri praćeno pravnom, institucionalnom i finansijskom podrškom. U okviru projekta u Srbiji biće uključeno pet zaštićenih područja: nacionalni parkovi Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala – izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.
Od samoga početka brojne aktivnosti odvijaće se u parkovima sa kojima je WWF razvio odličnu saradnju kroz prethodni projekat „Parkovi Dinarskog luka“. U Nacionalnom parku Una (Bosna i Hercegovina) radiće se na stvaranju modela gde su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje eko pijace, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište, kao i njihovo brendiranje. U nacionalnom parku Sutjeska (Bosna i Hercegovina) radiće se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja.
U nacionalnim parkovima Tara (Srbija) i Biogradska gora (Crna Gora) kao deo ponude održivog turizma biće organizovano posmatranja medveda uz promovisanje mera zaštite i unapređenja staništa medveda, kao i podizanja svesti lokalne zajednice o suživotu sa medvedom. U Srbiji će se poboljšati komunikacija sa lokalnom zajednicom kroz uspostavljanje saveta korisnika, a nacionalni parkovi Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala postaće edukativni centri za škole i sve posetioce.
Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ će doprineti uključivanju lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima, kao i boljoj saradnji između zaštićenih područja u regionu u okviru mreže zaštićenih područja Dinarida „Parkovi Dinarida“ osnovane 2014. godine, koja ima 54 člana. Posebna pažnja posvećena je proceni dobrobiti od zaštićenih područja, uvođenju principa održivog turizma u zaštićena područja, razmeni iskustava i obrazovanju.
- Odgovornost za zaštitu prirode je zajednička i neophodna je saradnja između državnih institucija, civilnog društva i privatnog sektora. Verujemo da, ukoliko je lokalna zajednica uključena u rad i u procese odlučivanja o zaštićenom području, tim zaštićenim područjem se bolje upravlja i priroda je bolje očuvana, a očuvanje prirode je jedan od glavnih ciljeva WWF-a – dodao je Leon Kebe.
Zaštitu prirode i ekonomske vrednosti biodiverziteta treba adekvatno vrednovati u procesu donošenja odluka, tek tada ćemo moći da se obezbedimo budućnost za ljude i prirodu. Jedna od aktivnosti projekta je stvaranje interaktivne baze koja će na razumljiv način prosečnom korisniku prikazati socijalno-ekonomske dobrobiti koje pružaju zaštićena područja. Tokom 58 radionica „Procena vrednosti zaštićenih područja“ na kojima je učestvovalo preko 1300 ljudi sakupljeno je 22000 podataka i informacija koji će biti sastavni deo interaktivne baze. Baza će obezbediti ključne informacije donosiocima odluka, poslovnom sektoru i svim zainteresovanim stranama, za bolje upravljanje zaštićenim područjima i očuvanje prirodnih resursa u regionu.
Važna komponenta projekta je poštovanje i osiguravanje temeljnih ljudskih prava, posebno kroz načela: pravo na informaciju, učestvovanje svih zainteresovanih strana, kao i poštovanje principa odgovornosti i transparentnosti.
Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ započet je u oktobru 2015. i trajaće do oktobar 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.
[*] Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Izvor: http://www.wwf.rs/
