BITKA ZA SUTJESKU
Bitka za Sutjesku je kampanja pokrenuta kao reakcija na planove za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, u Nacionalnom parku Sutjeska. Centar za životnu sredinu je okupio stručnjake iz oblasti prirodnih nauka, te veliki broj nevladinih organizacija, koji zajedno argumentovano ukazuju na moguć negativan uticaj hidroelektrana na najvažnije prirodno područje u našoj državi.
Nacionalni park Sutjeska je naš prvi i najveći nacionalni park, u kome kanjoni rijeka Sutjeska i Hrčavka, zajedno sa prašumom Perućica predstavljaju stanište mnogih ugroženih i endemskih vrsta, te vrsta od evropskog i međunarodnog značaja.
BALKANSKA DIVOKOZA (RUPICAPRA RUPICAPRA BALCANICA) je međunarodno zaštićena vrsta kojoj treba hitna zaštita. NP Sutjeska je najočuvanije i najbogatnije stanište ove vrste u BiH, a gradnja hidroelektrana bi dovela do njenog nestanka na ovom području.
ELEKTRANE SU ATAK NA POSTOJANJE NACIONALNOG PARKA
Kada su u pitanju hidroelektrane u takvom prostoru, koji je nedirnuta priroda praktično, to bi bio sigurno razlog za ukidanje nacionalnog parka, jer on takve intervencije ni po normama koje važe u svijetu, ne može da podnese.
ZAŠTITA PRIRODE U BIH POSTAJE APSURD
Iako je upravljanje zaštićenim područjima u našoj zemlji veoma teško, smatramo da je i ovaj mali procenat koji imamo, moramo da sačuvamo. Ukoliko ne možemo da odbranimo Nacionalni park Sutjeska, od ovako negativnih infrastrukturnih projekata, pitanje je kako uopšte da se ophodimo prema ostalim područjima naše države koja uopšte nisu još uvijek ni zaštićena.
NACIONALNA EKONOMIJA SE POPRAVLJA UNIŠTAVANJEM NACIONALNOG PARKA?
Da bi se popravljala nacionalna ekonomija kroz izgradnju hidrocentrala u nacionalnom parku, mislim zaista da je besmisleno. Ima dovoljno, sasvim dovoljno i vodenog potencijala, kako evo i na području opštine Foča, tako i u Republici Srpskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.
ZAŠTO SU NAM VAŽNI ENDEMI?
Nacionalni park Sutjeska je bez sumnje naše biološki najvrijednije područje s mnogim endemičnim, reliktnim i ugroženim biljnim vrstama. Stoga planiranje izgradnje hidroelektrana bez ispitivanja uticaja na stenoendemične vrste kao što su Edraianthus sutjeskae (koja živi samo u kanjonu Sutjeske i nigdje drugdje u svijetu), Cardamine maglicensis, Daphne malyana predstavlja krunu nebrige i bahatosti prema toj jedinstvenoj prirodi.
Izvor: Centar za životnu sredinu