Spomenik prirode „Lalinačka slatina“
U organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije, povodom proglašenja zaštićenog područja Spomenik prirode „Lalinačka slatina“, biće održana javna tribina u naseljima Lalinske pojate 09. marta i Merošina 15. marta, sa početkom u 18:00 časova u kancelarijama mesnih zajednica.
Ovim povodom, meštanima sela obratiće se predstavnici grada Niša i opštine Merošine, na čijoj teritoriji se prostire prirodno dobro i Direkcije za izgradnju grada Niša, upravljača zaštićenim područjem. Prirodne vrednosti, koncept zaštite, upravljanja i razvoja Spomenika prirode „Lalinačka slatina“, predstaviće prof. dr Bojan Zlatković sa PMF-a u Nišu i mr Danko Jović i Dragana Nedeljković iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Nakon prezentacije zaštićenog područja biće otvorena diskusija u cilju usklađivanja aktivnosti meštana i lokalnih zajednica, pre svega, u domenu poljoprivrede sa konceptom zaštite kako bi se programom upravljanja ovim područjem omogućio dalji razvoj zasnovan na očuvanju prirodnih vrednosti i održivom korišćenju prirodnih resursa.
Odluka opštine Merošina o proglašenju Spomenika prirode „Lalinačka slatina“, stupila je na snagu 14. marta 2015. godine.
Spomenik prirode „Lalinačka slatina“ ili kako je narod naziva Lalinački Đeram, jedna je od najvećih slatina u podnožju Malog Jastrepca. Lalinačka slatina, kao i druge slatine koje se javljaju u podnožju planine Jastrebac, nastaju od vode sa povećanim sadržajem mineralnih soli, a pre svega natrijum-hlorida, koja na više lokaliteta izbija iz dubine podloge i plavi okolno zemljište. Zaštićeno područje odlikuje retka pojava slatina van prostora Panonske nizije u Srbiji. Područje Lalinačke slatine odlikuje veliki diverzitet vrsta, u okviru koga se naročito izdvajaju vaskularne biljke (226 vrsta) i ptice (37 vrsta). Poseban pečat flori Lalinačke slatine daje istočnomezijski endemit Stachys milanii, vrsta koja pripada krajnje ugroženim predstavnicima srpske flore i kojoj je ovo jedino pouzdano stanište u našoj zemlji (sa svih ostalih lokaliteta u Srbiji je najverovatnije iščezla), dok svojim arealom zahvata samo još područje severoistočne Makedonije i južne Bugarske. Od vrsta koje pripadaju krajnje ugroženim predstavnicima flore Srbije, na ovom području rastu i balkanski endemit Allium guttatum ssp. dalmaticum i mediteransko-pontska halofilna vrsta Camphorosma monspeliaca. Floru Lalinačke i drugih slatina ovog područja posebno karakterišu halofite i semihalofite Limonium gmelini, Acorellus pannonicus, Puccinellia distans, Crypsis aculeata, Teucrium scordium subsp. scordioides, Centaurium uliginosum, Scorzonera cana, Bolboschoenus maritimus, Schoenoplectus tabernaemontani, Carex divisa, Crypsis schoenoides, Hordeum hystrix, Juncus gerardii, Scorzonera parviflora i druge.
