Teška industrija u Zenici i Tuzli zagadila prehrambene artikle

Stanovništvo industrijskih gradova u srednjoj Bosni trebalo bi biti posebno oprezno pri konzumaciji domaćih prehrambenih artikala.

Kokošija jaja su ozbiljno zagađena zbog teške industrije i opasna su po ljudsko zdravlje, posebno za djecu. Željezara ArcelorMittal Zenica i termoelektrana Tuzla su navodno dominantni izvori teških metala i opasnih postojanih organskih polutanata.

• Naše istraživanje je otkrilo alarmantno visoke koncentracije postojanih organskih polutanata u domaćim kokošijim jajima u neposrednoj blizini industrijskih postrojenja u Zenici i Tuzli. Ove hemikalije se akumuliraju u ljudskom organizmu i vežu se za masnoće u ljudskom tijelu. Na taj način, kontaminacija prijeti u prvom redu djeci. Glavni izvor tog zagađenja u Zenici je vjerovatno željezara ArcelorMittal. Termoelektrana Tuzla doprinosi povećanju rizika od kontaminacije dioksinima – kaže dr. Jindrich Petrlik, jedan od autora novog izvještaja i ekspert za postojane organske polutante iz Češke nevladine organizacije Arnika.

Ova dugotrajna kontaminacija predstavlja prijetnju po zdravlje lokalnih zajednica. Taj problem može riješiti jedino država i njene institucije. Do tada, lokalno stanovništvo bi trebalo poslušati preporuke, koje mogu djelimično zaštititi njihovo zdravlje.

• Ljudi bi trebali na minimum svesti potrošnju domaćih kokošijih jaja i radije držati kokoši u pokrivenim kokošinjcima. Ipak, pravo rješenje je u rukama državnih organa vlasti. Oni bi trebali nametnuti uslove za smanjenje zagađenja iz industrije – nastavlja Kamila Zatloukalova iz Arnika.

• ArcelorMittal Zenica već duže od godinu dana radi bez važećih okolinskih dozvola. Građani sada znaju koliko je opasan utjecaj zagađenja na prehrambene proizvode i na zdravlje. Naši organi vlasti su i dalje odgovorni za postepeno trovanje stanovništva – izjavio je dr. Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica.

• Novo istraživanje je potvrdilo direktnu vezu između spaljivanja ogromnih količina uglja bez efikasnih industrijskih filtera i kontaminacije životne sredine. Pod ovakvim okolnostima, izvoz električne energije možda i nije baš najbolja strategija za našu zemlju – komentarisao je Denis Žiško, koordinator energetske kampanje Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Monitoring kvaliteta domaćih kokošijih jaja proveli su Češka nevladina organizacija Arnika i njeni partneri iz Zenice i Tuzle, u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Za potrebe istraživanja, izabrane su lokacije u neposrednoj blizini željezara i termoelektrana kako bi se utvrdilo da li ta industrija ima utjecaja na životnu sredinu i na ljudsko zdravlje. Studija je pokazala da kontaminacija većine uzoraka prekoračuje higijenske limite iz Evropske Unije, za koje se smatra da su dozvoljene granice sigurnosti. Istovremeno, industrijska postrojenja koja rade u područjima iz kojih su uzeti uzorci, predstavljaju glavne izvore zagađenja.

Kako bi građani Zenice i Tuzle trebali zaštititi svoje zdravlje?

• Izbjegavajte dnevno konzumirati više od 2 jaja domaćih kokošaka koje se uzgajaju u tom području (za djecu je ograničenje 1 jaje dnevno)
• Kokoške treba držati u kokošinjcu – u jajima se nakuplja kontaminacija iz zagađenog zemljišta ako kokoške borave napolju
• Zahtijevajte primjenu strožijih uslova kako bi se smanjio nivo zagađenja iz industrije u vašem gradu, od lokalnih zajednica, općina/gradova, i od Federalnog ministarstva okoliša i turizma

Izvještaj  “Postojani organski polutanti u domaćim kokošijim jajima iz zemalja Zapadnog Balkana”

Spaljivanje uglja ispušta živu u zrak ili nakon spaljivanja leteći pepeo, koji kiša spira u rijeke. Živa se nakuplja u ljudskim bubrezima i jetri. Poznata je po štetnom dejstvu na ljudski embrion i na reproduktivne funkcije. Klasifikovana je kao mogući uzročnik raka kod ljudi.

Polihlorinirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani(PCDD/F) i polihloriranibifenili (PCBs) nastaju nenamjerno, kao rezultat nepotpunog sagorijevanja i ispuštaju se iz termalnih procesa (spaljivanje uglja) koji uključuju organske spojeve i hlor. Otrovni su u veoma niskim koncentracijama, postojani su i ne razgrađuju se, dovode do bioakumulacije u hranidbenom lancu, i mogu se prenositi na velike udaljenosti. Povezani su sa mnogim neželjenim posljedicama po zdravlje uključujući kancerogena svojstva.

Izvor; EKOTIM