Transformacija JKP – jača privreda i bolji standard građana

Više od 40 predstavnika javno komunalnih preduzeća i više od 30 predstavnika lokalnih samouprava iz cele Srbije: Niš, Čačak, Topola, Pančevo, Mionica, Paraćin, Nova Varoš, Bečej, Lazarevac, Užice, Beograd, Aranđelovac, Nova Varoš, Zrenjanin, Kovin, Sombor i mnogi drugi, aktivno je učestvovalo na CEDEF i PKS javnoj debati, ukazalo na značajne poteškoće sa kojima se suočavaju u radu i na aktuelne projekte i tehnologije koje su važne za održivo poslovanje JKP. Prema podacima navedenim u Predlogu strategije restruktuiranja JKP, u JK preduzećima radi više od 53 000 radnika, što čini oko 2,5 % od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji. Ukupni prihod JKP u 2007. godini bio je oko 100 milijardi dinara, što je oko 2% od BDP Srbije, dok su rashodi JKP bili za oko 8 milijardi dinara veći od prihoda.

  • Suočavamo se sa situacijom da JKP nemaju dovoljno sredstava, ne mogu da naplate svoje usluge, imaju velike poteškoće prilikom povećavanja cena i sa poteškoćom održavaju postojeću infrastrukturu. Rešavanje ovih problema je preduslov i za dugoročno poboljšanje situacije u domenu snabdevanja vodom i tretmana otpadnih voda – što je danas vrlo aktuelno pitanje, kao i u domenu upravljanja čvrstim otpadom – rekla je Arsić-Karišić predsednik UO CEDEFa.

JKP odnosno organi lokalnih samouprava u značajnom broju opština ne sagledavaju potrebu za podacima koje treba da dostavljaju Agenciji za zaštitu životne sredine.

  • Na osnovu podataka za 2013, stanje se veoma malo pomerilo na bolje. Podatke je dostavilo 95 JKP, ali nakon izvršene analize i verifikacije, podaci u vezi sa upravljanjem komunalnim otpadom se u većini lokalnih samouprava i dalje najčešće procenjuju, a ne mere. Ovi “procenjeni” podaci pokazuju da se u pojedinim opštinama generišu ili preko 4,5 kg ili samo 20 g komunalnog otpada po stanovniku dnevno, što pokazuje vrlo nizak nivo svesti i znanja o potrebi upravljanja otpadom u nekim lokalnim samoupravama. Slična je situacija i u segmentu određivanje sastava i količina ispuštenih otpadnih voda Veliki broj JKP ne izvršava zakonsku obavezu u smislu izveštavanja o svojim emisijama u vode. Kompletan izveštaj o otpadnim vodama za 2012. godinu dostavilo je svega 23 od ukupno 178 JKP vodovoda i kanalizacije, što je apsolutno nezadovoljavajuće – naglasio je Nebojša Redžić načelnik odeljenja Nacionalnog registra izvora zagađivanja u Agenciji za zaštitu životne sredine RS.

Desimir Ranđelović, pomoćnik direktora, JKP Gradska toplana Niš i predsednik Odbora za komunalne delatnosti RKP Niš u svom obraćanju je ukazao na poteškoće u radu sa kojim se suočavala Gradska toplana Niš. Podsetio je i na zakonsku regulativu u ovoj oblasti, izložio moguće pravce i neophodnost zaštite javnog interesa prilikom
Uticaj čvrstog komunalnog otpada na životnu sredinu je višestruko negativan, a primarni razlozi za to su: nedovoljna pokrivenost opština uslugama JKP-a, što uslovljava formiranje divljih deponija, neuređenost glavnih deponija, kao i niska svest građana o očuvanju životne sredine.

  • Problemi upravljanja otpadom nisu jednako i ravnomerno izraženi u svim lokalnim samoupravama i aktivnosti na uvođenju integralnog sistema se ne odvijaju istim intenzitetom, već prvenstveno zavise od mogućnosti pojedinih lokalnih samouprava. Jedino ekonomski opravdano rešenje je formiranje regionalnih centara za upravljanje otpadom u okviru kojih će se otpad sakupljen iz više opština tretirati na postrojenjima za separaciju reciklabilnog otpada i ostatak trajno rešavati najsavremenijim tehnologijama u korisne produkte. Ovakvi regioni će implementirati samoodržive fabrike za trajno rešavanje otpada i principe integralnog sistema upravljanja otpadom i kontinualno dobijanje energije rešavajući ekološko-ekonomsko sociološki aspekt – istakao je Ljubiša Slavković stručni saradnik iz kompanije O2E.

“Duboko” Užice je prvi projekat u našoj zemlji koji se realizuje posle usvajanja Nacionalne strategije upravljanja otpadom. Kapaciteti “Dubokog” omogućavaju ekološki pouzdano sakupljanje, transport, tretman i odlaganje komunalnog otpada i značajno unapređenje procesa upravljanja otpadom na teritorijama gradova Čačak i Užice i opština Bajina Bašta, Požega, Arilje, Kosjerić, Čajetina, Lučani i Ivanjica, koje obuhvataju površinu od 5.300 km2 i 335 naselja u kojima živi 350.000 stanovnika.

  • Problem je dopremanje pomešanog komunalnog otpada u Duboko i na nizak procenat izdvajanja sekundarnih sirovina u Centru za selekciju. Važno je konstantno raditi na jačanju svesti građana o neophodnosti primarne selekcije otpada u svim lokalnim samoupravama, povećati procenat pokrivenosti teritorija lokalnih samouprava kontejnerima za selekciju otpada, čime će doći do smanjenja procenta deponovanja otpada i produženja veka korišćenja deponije – rekao je Nedeljko Milosavljević direktor, JKP Regionalni centar za upravljanje otpadom „Duboko” Užice.

You may also like...