Da li je Srbija bogata vodom?

Srbija je zemlja sa nedovoljno vlastitih voda za sve potrebe u budućnosti, a to je pokazao Prostorni plan Srbije. U Srbiji su najugroženija područja severne Bačke, Šumadije, Južnog Pomoravlja i Kosova. Ti delovi zemlje na raspolaganju imaju prosečno manje od 500 metara kubnih vode po stanovniku godišnje, pa će se zbog toga razvoj vodne infrastrukture odvijati u sve složenijim uslovima u narednom periodu.

Prof. dr Milan Dimkić direktor Instituta za vodoprivredu ’’Jaroslav Černi’’

  • Moravska dolina nema mnogo vode, zato što je to reka relativno siromašna vodom. Kragujevac je najbezbvodniji deo Srbije gde podzemni izdani ne mogu da nam daju dovoljno vode – rekao je Prof. dr Milan Dimkić direktor Instituta za vodoprivredu ’’Jaroslav Černi’’. Zato se i radi brana Svračkovo u sklopu regionalnog vodosistema ’’Rzav’’, koji napaja pet opština zapadne Srbije. Kada bude izgadjena brana, na ’’Rzav’’ će biti moguće priključiti i mesta koja pripadaju drugim lokalnim samoupravama –  istakao je Dimkić.

U Srbiji je neophodno graditi akumulacije vode, a zbog sve češćih sušnih godina trebalo bi manje da trošimo vodu, zbog neizvesne budućnosti po pitanju kvaliteta i njene količine. Poznato je da centralni deo naše zemlje oskudeva podzemnim vodama.U Šumadiji se zato krenulo sa izgradnjom akumulacije kako bi se podmirile potrebe za vodom.

prof. Dr Prvoslav Marjanović savetnik u Institutu *Jaroslav Černi’’

  • Akumulacija Gruža je u relativno plodnom zemljištu i ona zahteva posebne mere zaštite da bi mogla dugoročno da zadovolji potrebe grada Kragujevca, ali ima nekih pojava koje ne odgovaraju merama zaštite u zoni izvorišta, a to su ribolovačke vikendice pored same obale. Elaborat o sanitarnoj zaštiti akumulacije Gruža, Institut je uradio, očekujemo da gradske vlasti to primene i da se krene sa izradom elaborata zaštite akumulacije. Te mere se svode na kontrolu zagađenja u akumulaciji, kao što su oticanja sa poljoprivrednih površina gde treba da se predvide zaštitni pojasi uz obalu – rekao je prof. Dr Prvoslav Marjanović savetnik u Institutu.

Paralelno sa sistemima za vodosnabdevanje u Srbiji su zasnovani i kanalizacioni sistemi.Međutim poznato je da je naša zemlja prolazila kroz više ekonomskih kriza i na žalost zahvaljujući nemanju dovoljno novca, kanalizacija i sistemi za prečišćavanje otpadnih voda su daleko manje izgrađeni nego što su se gradili sistemi za vodosnabdevanje.

Miodrag Popović, šef Odseka za kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda.

  • Svako naselje kad izgradi i centralizuje sistem za vodosnabdevanje ono postaje ozbiljan zagađivač i produktor otpadnih voda. Do 90-tih godina izgrađeno je par postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, međutim svega 10 odsto otpadnih voda se prečišćava na adekvatnim uređajima za prečišćavanje otpadnih voda. Gradovi u Srbiji kao što su Beograd, Novi Sad i Niš nemaju izgrađene sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, ali u značajnoj meri imaju izgrađene sisteme za prikupljanje i evakuaciju otpadnih voda tj. kanalizacione sisteme. Da bi se postigli odgovarajući efekti u prečišćavanju otpadnih voda potrebno je da se u narednom periodu uloži značajna suma novca u izgradnju ovih sistema. Prema procenama studija koje su rađene u našem Institutu ”Jaroslav Černi”, potrebno je oko 5 milijardi evra uložiti u izgradnju kanalizacionih sistema što uključuje izgradnju nove kanalizacione mreže kao i velikog broja sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Procenjuje se da je oko 50 odsto građanstva priključeno na kanalizacionu mrežu, a od njih 40 odsto je priključeno na adekvatne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda  – istakao je Miodrag Popović, šef Odseka za kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda.

Strateška rešenja razvoja vodne infrastrukture Srbije u ključnim oblastima sektora voda su regionalni sistemi za snabdevanje vodom naselja i privrede, energetika, navodnjavanje, zaštita od poplava i uređenje reka, poboljšavanje režima malih voda, zaštita kvaliteta voda i rešenja za uticaj na okruženja. Klimatske promene utiču na resurse sveže pijaće vode i mogu imati značajan uticaj na vodosnabdevanje. Različiti vidovi korišćenja zemljišta vrše pritisak na vodne resurse, što se može promeniti u zavisnosti od klimatskih promena. Da bi se zaštitila sadašnja i buduća izvorišta vodosnabdevanja, neophodno je utvrditi klimatske promene i promene u načinu korišćenja zemljišta.

Pogledajte TV emisiju Stakleno zvono o vodosnabdevanj i tretmanu otpadnih voda u Srbiji

httpv://youtu.be/tlqE8TT5HJk

You may also like...